OŠTRODLAKAVI ŠĆIR

oštrodlakavi šćir, hrapavi šćir, šćir, štir, šćirenica  

Potencijalna pojava rezistentnosti: zbog učestale pojave oštrodlakavog šćira u poljoprivrednim usjevima i zbog učestale primjene herbicida kao glavnog načina suzbijanja, visok je rizik od pojave rezistentnosti. Oštrodlakavi šćir je danas u Hrvatskoj jedan od najrasprostranjenijih jednogodišnjih  širokolisnih korova u okopavinama. U svijetu je dokazana rezistentnost oštrodlakavog šćira na herbicide različitih mehanizama djelovanja (inhibitori ALS-a (B/2), inhibitori fotosinteze u fotosustavu II (C1/5), inhibitori PSII (C2/7), inhibitori PPO (E/14)) u 15 država.

Znanstveni naziv: Amaranthus retroflexus L. (1753)

EPPO kod: AMARE

Opis: jednogodišnja širokolisna korovna vrsta iz porodice Amaranthaceae (šćirevi). Stabiljka je zelena ili crvenkasta, u gornjem dijelu s kratkim i gustim dlakama, visine do 130 cm. Listovi su smješteni na dlakavim peteljkama, naizmjenični, jajoliki do romboidni, dlakavi po žilama na naličju. Cvjetovi su jednospolni ili dvospolni, skupljeni u guste klasolike cvatove u pazušcima listova. Plod je oraščić eliptičnog oblika, hrapave površine, s jednom crnom sjajnom sjemenkom. Oštrodlakavi šćir pripada u termofilne korovne vrste koje za klijanje zahtijevaju više temperature tako da klija u kasno proljeće i ljeto. Cvate od lipnja do rujna. Jedna biljka u sezoni proizvede 1000 – 5000 sjemenki, a masa 1000 sjemenki iznosi 0,3-0,4 g.

Stanište u agroekosustavu: zakorovljuje sve okopavinske (širokoredne) kulture (kukuruz, soju, suncokret, šećernu repu, proljetne povrćarske kulture) i trajne nasade. Kao korovna vrsta učestalo se javlja i na ruderalnim staništima u ruralnim i urbanim sredinama.

Suzbijanje: uglavnom kemijski (herbicidima) i mehanički (međuredna kultivacija, košnja, malčiranje). U poljoprivrednim usjevima suzbijanje oštrodlakavog šćira obavlja se primjenom kemijskih i/ili mehaničkih mjera, najčešće za vrijeme trajanja kritičnog razdoblja zakorovljenosti određene poljoprivredne kulture (post-em herbicidima) ili primjenom zemljišnih herbicida nakon sjetve, a prije nicanja kulture (pre-em herbicidima).

Uvijek voditi računa o pravovremenom suzbijanju i sprečavanju osjemenjivanja. 

Mogućnost prognoze:  oštrodlakavi šćir je široko rasprostranjena vrsta u Hrvatskoj, prisutan gotovo na svakoj njivi. Prognoza je moguća kao i za ostale korovne vrste: analizom banke sjemena, metodom solarizacije, sumiranjem toplinskih jedinica potrebnih za nicanje te korištenjem prognoznih modela nicanja (još uvijek nisu dostupni u RH). Za poljoprivredne proizvođače najpraktičnija je solarizacija odnosno pokrivanje manjeg dijela poljoprivredne površine PVC folijom s ciljem povećanja temperatura odnosno poticanja nicanja korova. Na ovaj način dobije se informacija o korovnoj flori na njivi i očekivanoj zakorovljenosti u tekućoj godini (prije nego korovi poniknu u usjevu). Ovo je praktično rješenje za poljoprivrednike da i prije sjetve saznaju koje korove mogu očekivati u polju i tome prilagode mjere suzbijanja.   

 
 
AKTIVNE TVARI
 
 GALERIJA SLIKA
 
 
  Korov - Sve