Imidakloprid (2018., 2019., 2021.)
Kupusni štitasti moljac (Aleyrodes proletella Latreille, 1801)
Opis štetnika: Kupusni štitasti moljci sitni su kukci, duljine tijela od 1,5 do 2,0 mm, raspona krila oko 3 mm. Tijelo i krila prekriveni su bijelim voštanim prahom, a na krilima se nalaze prepoznatljive četiri sive pruge. Jaja su ovalna oblika, u početku blijedo žuta, a pred kraj razvoja potamne. Ličinka je plosnata tijela presvučena voskom (bijele boje s dvije žute pjege na abdomenu), pa time sliči “lažnim” štitastim ušima. Samo je prvi stadij ličinke pokretan i ima razvijene noge, a ostali su stadiji nepokretni, sa zakržljalim nogama. Kad ličinka četvrtog stadija dostigne punu veličinu, dolazi do formiranja nimfe. Stadij nimfe nepokretan je i po izgledu sličan kukuljici. Odrasli oblici prilikom izlaska iz nimfe ostavljaju karakterističan otvor u obliku slova T.
Simptomi: Sisanjem sokova odrasli kukci i ličinke uzrokuju slabiji razvoj napadnutih biljaka, nekrozu listova te postepeno odumiranje biljaka. Također, štetnik izlučuje obilnu mednu rosu na napadnutim biljkama. Medna rosa je povoljan supstrat za razvoj gljiva čađavica, čime se smanjuje asimilacijska sposobnost lišća uz onečišćenje do te mjere da napadnute biljke potpuno gube tržišnu vrijednost.
Suzbijanje: Važno je pravovremeno otkriti nazočnost štetnika u nasadu jer ukoliko se populacija štetnika umnoži suzbijanje je otežano. Razlog tomu su: brzi razvoj rezistentnosti na insekticide različitog mehanizma djelovanja, istovremena prisutnost svih stadija štetnika koji su nejednako osjetljivi prema insekticidima zbog prisutnosti voštanog sloja kojim je prekriveno tijelo ličinke. Metode detekcije i praćenja dinamike populacije kupusnog štitastog moljaca čine izravni vizualni pregled biljaka i primjena/očitavanje žutih ljepljivih ploča. Važno je uklanjati divlje i kulturne biljke na kojima štetnik može preživjeti kako bi se smanjila populacija u idućoj vegetacijskoj sezoni, saditi zdrave presadnice, suzbijati korove u nasadu, uništavati jako zaražene biljke tijekom vegetacije. Izbjegavanjem primjene kemijskih metoda zaštite čuvaju se prirodni neprijatelji A. proletella, posebice endoparazitske osice. Ipak, nakon što se provedu sve prethodno navedene mjere, a štetnik je i dalje prisutan preostaje kemijsko suzbijanje štetnika.
Osjetljivost odraslih oblika A. proletella u laboratorijskim uvjetima testirana je na slijedeće insekticide: lambda-cihalotrin (Karate Zeon) i alfacipermetrin (Fastac 10 EC) iz podskupine 3A Piretroidi; imidakloprid (Boxer 200 SL) i tiametoksam (Actara 25 WG) iz podskupine 4A Neonikotinoidi; piriproksifen (Pyxal) iz podskupine 7C Piriproksifen, te spirotetramat (Movento) iz podskupine 23 Derivati tetronske i tetramske kiseline. Obzirom na odabir insekticida, u istraživačke svrhe je obavljeno testiranje populacija A. proletella na navedene pripravke od kojih je Movento registriran za suzbijanje ovog štetnika. Jedino insekticid imidakloprid (Boxer 200 SL), koji ima dozvolu za primjenu na kupusnjačama u zaštićenom prostoru, ali ne i za suzbijanje A. proletella, bio je učinkovit u suzbijanju četiriju od 10 populacija ovog štetnika. U nastavku istraživanja spektar insekticida će se ažurirati u cilju dobivanja spoznaje o djelovanju većeg broja insekticida na ovog štetnika.
Prognoza: Metode detekcije i praćenja dinamike populacije kupusnog štitastog moljaca su izravni vizualni pregledi biljaka i primjena/očitavanje vizualnih mamaca (žute ljepljive ploče).
Signalizacija: Odmah nakon uočavanja odraslih oblika, primjeniti mjere zaštite insekticidima koji imaju dozvolu za suzbijanje A. proletella (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/) kako bi se spriječilo moguće polaganja jaja i daljnji razvoj štetnika.